Brecht slavi: Premijera Svete Ivane u Seekirchenu!

Brecht slavi: Premijera Svete Ivane u Seekirchenu!

Dana 9. studenoga 2025. u Salzburgu će se proslaviti posebna obljetnica: 75 godina od kada je Bertolt Brecht dobio austrijsko državljanstvo. Kako bi obilježili ovu prigodu, lokalno kazalište postavlja uzbudljivu izvedbu Brechtove drame “Sveta Ivana iz klaonica”. Redateljica Cassandra Rühmling, koja se također proslavila kao glumica i skladateljica, pripremila je komad za različite prostore kako bi se dopala široj publici - posebno u vremenima kada su aktualna pitanja maksimiziranja profita i eksploatacije.

Premijera je održana 7. studenoga u Markussaalu, a tom će prilikom premijerno biti izvedena i usputna glazba Roberta Kainara. Kostimi, koji su nastali u suradnji s kostimografskim odjelom Salzburškog festivala, pokazuju kreativni potpis Lili Brit Pfeifer i Jana Meiera. Umjetničkom oblikovanju večeri doprinosi i Christoph Wieschke iz Landestheatera. Prava na izvođenje ljubazno je ustupio Suhrkamp Verlag.

Dramsko djelo

“Sveta Ivana iz klaonica” govori o naslovnom liku, Johanni Dark, koja se nađe u borbi s Pierpontom Maulerom, kraljem mesa iz Chicaga. Mauler je na rubu prodaje svoje tvrtke i suočen je s podmuklom stvarnošću mesne industrije. Priča se bavi temama kao što su siromaštvo i izrabljivanje te predstavlja poteškoće radničke klase. Johanna shvaća da je siromaštvo radnika često uzrokovano nemoralnim ponašanjem i postojećim natjecanjem između Maulera i njegovog velikog rivala Lennoxa. Brecht ju opisuje kao "vrlu djevojku" koja ne uspijeva zbog surovosti svijeta.

Johanna i “Crni slamnati šeširi”, parodija na Vojsku spasa, uzalud pokušavaju ublažiti bijedu nezaposlenih. Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja da stvori zdrave uvjete za radnike, ona se mora suočiti s brutalnom stvarnošću svoje situacije. Njene moralne propovijedi iskorištavaju oni na vlasti, pokazujući da promjene koje traži moraju biti daleko iznad idealističkih želja.

Epsko kazalište u fokusu

Sa “Svetom Ivanom Klaonicom” na scenu se postavlja tipičan primjer Brechtova epskog kazališta. Ovaj oblik kazališta ima za cilj ne samo zabaviti publiku, već i potaknuti je na kritičko promišljanje društvenih prilika. Brecht i njegov kolega Erwin Piscator skovali su ovu formu 1920-ih, a korištenje efekata otuđenja jedno je od najkarakterističnijih sredstava. Znanje planeta opisuje da se radnja ne priča kontinuirano, već se sastoji od slobodnih scena koje govore izravno publici i tjeraju je na razmišljanje.

Nadolazeće izvedbe održat će se na različitim lokacijama: 14. studenog u Jazzitu, 15. studenog u udruzi Spektrum Maxglan, 21. studenog ponovno u Markussaalu, 22. studenog u Kulturhaus Emailwerk u Seekirchenu te 27. i 28. studenog u Off-Theater Salzburgu, obje u 19.30 sati. Ova svestranost izvedbenih dijelova pokazuje redateljevu predanost obraćanju raznolikoj publici i donošenju eksplozivnih tema današnjice na pozornicu.

Brecht je imao zategnut odnos sa Salzburgom, gdje je živio 1940-ih. Prihvaćanje da radi na Salzburškom festivalu 1949. godine priskrbilo mu je državljanstvo, no kritički pogled na društvene prilike ostaje u prvom planu u ovoj produkciji. Wikipedia naglašava da djelo utjelovljuje lekciju iz marksističke analize krize i time još jednom naglašava hitnost društvenih promjena.