Rasprava o klimatskim promjenama: Šef Salzburg AG poziva na nove pristupe!

Rasprava o klimatskim promjenama: Šef Salzburg AG poziva na nove pristupe!

Klimatske promjene ostaju vruća tema u raspravama, ne samo u politici, već iu gospodarstvu. Michael Baminger, šef Salzburg AG, jasno se izražava kada su u pitanju izazovi klimatskih promjena. U svojim posljednjim izjavama dvojbe o klimatskim promjenama izazvanim čovjekom opisuje kao dio pluraliteta mišljenja. Međutim, Baminger vjeruje da su znanstveni dokazi koji podupiru ovu promjenu jasni i naglašava važnost otvorenih rasprava o najboljim mjerama za borbu protiv ove krize. "Morate razgovarati o tome što možemo učiniti", kaže, postavljajući temelj za važne razgovore u energetskoj industriji.

Energetska transformacija, za koju Baminger smatra da je još uvijek neophodna, igra bitnu ulogu. Pojašnjava da u raspravu moraju biti uključena sva tri pola energetske industrije - ekološki, ekonomski i tehnički aspekt. “Posljednjih godina često smo se fokusirali samo na ekologiju, što je dovelo do neravnoteže”, napominje. Umjesto toga, radi se o otvorenoj raspravi o sukobljenim ciljevima između ovih područja. "Ali to ne znači da bismo trebali odustati od energetske tranzicije", nastavio je Baminger.

Zaštita klime u skladu s društvenom pravdom

Bez daljnjeg odlaganja, ključno je povezati svjetlo na kraju tunela s pogledom na društvenu pravdu. Zaštita klime ima šanse za uspjeh samo ako je u skladu s društvenom pravdom. U Njemačkoj oko 69 posto ljudi podržava energetsku tranziciju, ali zabrinutost oko pravde je sveprisutna. Raspodjela koristi i troškova unutar društva osjetljivo je pitanje. Na stolu su problemi kao što je neravnoteža između onih s visokim i onima s niskim primanjima ili između urbanog i ruralnog stanovništva Zaklada Bertelsmann prijavio.

Studija također pokazuje da tek 20 posto ispitanih provedbu transformacije smatra poštenom. Važno je napomenuti da je 55 posto ljudi u Njemačkoj zabrinuto za socijalnu koheziju. Jesu li te zabrinutosti sinonim za odbacivanje mjera zaštite klime ostaje upitno, kao što ekonomistica Sara Holzmann prikladno primjećuje.

Dimenzije klimatske pravde

Pogled na međunarodne dimenzije problema jasno pokazuje da se klimatska pravda mora promatrati ne samo lokalno, već i globalno. Klimatske promjene značajno povećavaju postojeće društvene nejednakosti. Dok bogate zemlje poput Njemačke uzrokuju najveće emisije stakleničkih plinova na globalnom sjeveru, najsiromašnije zemlje povijesno su najmanje pridonijele krizi. Također je zanimljivo primijetiti da najbogatijih deset posto stanovništva u Europi uzrokuje onoliko emisija koliko i najsiromašnijih 50 posto zajedno Federalna agencija za građansko obrazovanje izvršava.

To dovodi do spoznaje da klimatske promjene ne predstavljaju samo ekološku krizu, već i krizu socijalne pravde. Pristup resursima i tehnologijama snažno utječe na sposobnost prilagodbe klimatskim promjenama. Nepravedan globalni ekonomski sustav pridonosi pogoršanju ovog problema. Zahtjev za “Pravednom tranzicijom”, pravednom raspodjelom tereta mjera zaštite klime, aktualniji je nego ikada.

Ukratko, može se reći da je kompleksnost teme sve svjesnija javnosti i da postoji potreba za pojačanom raspravom o navedenim pitanjima. Jedno je jasno: kako bismo ograničili globalno zagrijavanje na najviše 1,5 stupnjeva, moramo zajedno raditi na pravednom i ekološkom sustavu.